Trzezbor Piekutowski: Duhovne smernice Staroslovanske Župe Perunica




SŽ „Perunica“ je zajednica ljudi istih ili sličnih duhovnih uvjerenja koja njeguje duhovnost zajedničke pretkršćanske slavenske tradicije i vjerovanja lokalnih zajednica čijih je zajednička crta bila svetost Prirode i njenih pojava. U pojavi opće globalizacije koja svojim popratnim djelovanjem razara kulturološku i biološku raznolikost, te općeg otuđenja čovjeka našeg civilizacijskog kruga od okoliša u kojem živi i samoga sebe, SŽ „Perunika“ nastoji dati odgovore u današnjem vremenu onima koji tragaju za vlastitim duhovnim identitetom te očuvati drevnu baštinu za sljedeće generacije.

Naša vizija - suživot suvremenog čovjeka s Prirodom i samim sobom uz očuvanje kulturološke raznolikosti.

Naša misija - pridonositi očuvanju i razvoju vlastitog identiteta te kulturno - duhovnih drevnih vrijednosti.

  1. Mnogosvijet- beskrajan, neograničen I vječan, koji sadrži u sebi sve ostalo ( dakle I sve moguće potencijalne svemire, paralelne svemire I skup svih mogućih svemira) shvaćani kao onaj koji sadrži u sebi sve poznato I nepoznato je jedinim samodostatnim, samopostojanim savršenim apsolutom. Ništa ne postoji izvan Metasvemira I ništa ne može izaći izvan područja njegovog djelovanja. U slučaju izjednačavanja Metasvijeta s Bogom Najvišim taj Bog je Bogom bezličnim I nemogućim u potpunosti ljudskoj spoznaji, a predstavljanim kroz niz bogova- pojedinih aspekata Prirode, života i prirodnih zakona.


  2. Čovjek je sastavni dio božanskog Bića, Najvišeg Boga, Metasvijeta.


  3. Svako biće je sastavni dio božanskog Bića, Najvišeg Boga, Metasvijeta.


  4. Svaki dio vidljivog i nevidljivog, dokučivog ili nedokučivog postojanja je sastavni dio božanskog Bića, Najvišeg Boga, Metasvijeta.


  5. Glavnim elementom događanja je determinizam događaja i božanska stvaralačka sila koja upravlja procesima slučajnosti. Čovjek kao dio Najvišeg Boga-Metasvijeta ima utjecaj na neki dio stvarnosti u svijetu oko sebe. Može kroz rad i misli mijenjati sebe, svoj okoliš te do određenog stupnja utjecati kod bogova na promjenu događaja kod čega mora poštivati zakone prirode – nepromjenjive božanske zakone.


  6. Svaki dio postojanja kao dio božanskog Bića, Najvišeg Boga, Metasvijeta nosi u sebi na neki način ovu stvaralačku božansku silu.


  7. Svaki dio božanskog Bića savršen je, istovrijedan i podjednako važan.


  8. Dobro I zlo tretira se kao abstrakti dvaju suprotstavljenih grupa ponašanja, pri čemu njihov uzajamni odnos i karakter ovise od situacije u kojoj se javljaju. Ne postoji ništa što je apsolutno Zlo ili apsolutno Dobro (pojmovi su subjektivni). Dobro i zlo uzajamno se prožimaju težeći ravnoteži Metasvijeta te zajedno stvaraju područje manje ili više usmjereno za nešto pozitivno ili negativno.


  9. Sakralnost Prirode koju određuju 1 i 4 točka te 7 točka načela SŽ „Perunica“ temelj je ekološke svijesti i načina ponašanja pripadnika zajednice. To je moralna vrijednost prema kojoj treba težiti, kako prema vanjskom okolišu, tako i spram samoga sebe. Briga za okoliš i briga za vlastito zdravlje je briga za isto sakralno biće.


  10. SŽ „Perunica“ prihvaća religijski pluralizam. Poštuje pravo svakoga pojedinca na vlastito vjersko opredjeljenje i na vlastitu duhovnu potragu.


  11. Pripadnici SŽ „Perunica“ prihvaćaju pretkršćansko slavensko duhovno nasljeđe kao vlastito vjersko opredjeljenje na bazi kojeg grade religijski identitet u današnjem vremenu koji će nastojati dati adekvatne odgovore i moralnu podršku suvremenom čovjeku iz slavenskog kulturnog kruga.


  12. SŽ „Perunica“ prihvaća slavensku sakralnu terminologiju i imena bogova prije utjecaja kršćanstva i zamjene istih imenima kršćanskih svetaca (npr: Jarilo-Juraj, Perun-Ilja).


  13. SŽ „Perunica“ nije vjerska zajednica izolacionističkog, elitarnog tipa, otvorena je ravnopravno za svakoga čovjeka, bez obzira na njegovo porijeklo ili rasu, koji prihvaća njena načela i osjeća se pripadnikom slavenskog kulturnog kruga, no mišljenja je da određena duhovna kultura najadekvatnija je onome tko potiče iz tog kulturnog kruga ili u njemu živi. Ovo se promatra kao temelj očuvanja kulturološke raznolikosti i odgovor na negativne procese opće globalizacije.


  14. SŽ „Perunica“ ne zabranjuje svojim članovima simpatiziranja drugih duhovnih sustava i primjenjivanja njihovih tehnika samorazvoja niti to moralno na bilo kakav način osuđuje, sve dok se to ne suprotstavlja načelima SŽ „Perunica“.


  15. SŽ „Perunica“ nema ekspanzionističkih težnji izvan vlastitog kulturnog kruga. Smatra da svaki narod, svaka etnička grupa i pleme ima pravo na vlastitu istinu i nasljeđe. Da su to vrijednosti koje vrijedi čuvati.


  16. SŽ „Perunica“ prihvaća pravo svakoga naroda, etničke grupe, plemena na vlastito postojanje, životni prostor, vjerski i kulturni identitet i obranu istih.


  17. SŽ „Perunica“ ne prihvaća trendove opće globalizacije kao pojave koja uništava kulturološku i biološku raznolikost Zemlje – životni prostor za naše potomke i za sva druga bića, bez kojih život nije moguć.


  18. SŽ „Perunica“ njeguje prijateljski stav i poštovanje prema svakoj etničkoj grupi, skupini, plemenu, njihovoj kulturi, nasljeđu, vjerovanjima i drugim inovjercima te grupacijama modernog svijeta dok one ne narušavaju našeg identiteta, životnog prostora i svetih vrijednosti.


  19. SŽ „Perunica“ ne prihvaća bilo kakvu ideološku vezu s rasističkim i ekstremnonacionalističkim politikantskim grupacijama, smatrajući tu pojavu kao duhovnu degradaciju suvremenog društva i element koji doprinosi daljnjem razaranju vlastitog identiteta zbog rusenja duhovnog kredibiliteta slavenske duhovnosti u današnjem svijetu.


  20. Pozitivno usmjereno rodoljublje, poštivanje vlastitog nasljeđa, tradicija i običaja, jezika i zajednice u kojoj se živi logički je slijed svih gore navedenih načela i moralna smjernica svakog pripadnika SŽ „Perunica“. Ovu smjernicu ne smije se shvatiti isključivo i ona ne bi smjela biti prepreka u individualnoj duhovnoj potrazi svakog pojedinca, u potrazi za njegovom najvišom srećom i poštivanju općih, univerzalnih vrijednosti.


  21. SŽ „Perunika“ otvorena je na suradnju sa svim drugim vjerski srodnim slavenskim udrugama i zajednicama (osim onih s rasističko-nacionalističkom ideologijom) te na prijateljsku suradnju sa svim svjetskim vjerskim zajednicama koje poštuju našu duhovnost te pravo na vlastiti identitet i životni prostor.


  22. Mitološka podloga glavnih vjerskih blagdana kroz godinu bazirana je na staroslavenskom mitu o Jarilu i Mari i vječnom natjecanju solarnog i htonskog elementa, vatre i vode, predstavljanima u obliku Peruna i Velesa (Triglava) te indoeuropskoj tradiciji štovanja predaka.


  23. Zbog nemogućnosti točne rekonstrukcije staroslavenskog panteona i utvrđivanja točnih relacija između pojedinih božanstava SŽ Perunica prihvaća ime Svetovit kao ime najvišeg Boga – Metasvijeta. Sva ostala božanstva predstavljaju Njegove pojedine aspekte. Sve što postoji, postoji u Svetovitu.


  24. Božansku silu koja je stvorila naš svijet (podrazumijevana je Zemlja i naš planetarni sustav) i sve što u njemu postoji SŽ Perunica zove imenom Svarog. To je Sunce. SŽ Perunica prihvaća kult samog Sunca kao božanstva. Svarog kao tvorac neba i zemlje, otac je svega što postoji na Zemlji i zakona koji time vladaju.


  25. Posebni sakralni odnos prema vatri proizlazi iz solarnog kulta, Sunca – kao najvišeg božanstva (koje postoji u Svetovitu i izravno utjeće na naš život). Vatra, sama po sebi shvaćana kao sacrum u terminologiji zvana Svarožić (sin Svaroga), nezaobilazan je element rituala u svetkovinama kroz godinu.


  26. SŽ Perunica prihvaća tradicionalnu staroslavensku trojstvenu koncepciju svijeta simbolično prikazivanu u obliku stabla svijeta (arbus mundi), gdje korijenje predstavljaju Vječnost (svijet mrtvih, nepoznato, obilje sadašnjosti, moguće budučnosti i prošlosti) – sjedište htonskog božanstva Velesa u elementu vode, zvano NAV. Vrh svjetskog stabla sjedište je solarnih božanstava, ujedno i skup zakonitosti Prirode – nepromjenjivih božanskih (prirodnih) zakona, zvano PRAV. Deblo i ostali dijelovi stabla je prostor u kojem se odvija naš svakodnevni život, sve vidljivo i spoznajno osjetilima. U terminologiji taj prostor zovemo JAV. Prostor Nava obuhvaća Jav i Prav, odnosno: Jav i Prav se nalazi u Navu, jer u Vječnosti se nalazi sve. Svjetovi se međusobno prožimaju i istovremeno postoje u metafizičkom prostoru. Stablo je simboličan prikaz. Prav, Jav i Nav čine Svetovita.


  27. SŽ Perunica prihvaća sam planet Zemlja kao božansko biće. U terminologiji zvano Mokoš – božica Majka, roditeljica svega što postoji na Zemlji, ženski aspekt Prirode. U odnosu sa Suncem – Svarogom – praroditeljem, ona je oplođena Suncem i rađa. Ljudi, kao i ostala bića na Zemlji su djeca Sunca-Svaroga, boga Oca (muški aspekt Prirode) i Zemlje Majke-Mokoši (ženski aspekt Prirode).


  28. Razaračko-stvarateljsku snagu Prirode, oličenje sirove fizičke snage predstavlja solarno božanstvo Perun. Perun i Svarožić su isto božanstvo s različitim aspektima. Svarožić – zemaljska vatra, zaštitnik kućnog ognjišta. Perun – aspekt razaranja zbog stvaranja i održavanja ravnoteže, bog rata i zaštitnik ratnika.


  29. Perunica (ime koji nosi župa) je mitološka ptica koja nosi pobjedu i slavu. Pobjeda i slava nije promatrana isključivo kao fizička u borbi, već je široko shvaćena (npr. kao pobjeda s vlastitim manama, u ostvarivanju osobnih ili zajedničkih uspjeha na duhovnom ili materijalnom planu)


  30. Najvažnije svetkovine bazirane su na tradicionalnom pretkršćanskom slavenskom naslijeđu, pri čemu se povezuju s ciklusima Sunca i određuju kao sljedeće:
  1. SŽ Perunica provodi svetkovine glavnih blagdana u zajedničkom krugu svojih članova i pozvanih gostiju na mjestima koja su prethodno određena na župnom vijeću suglasnošću ili većinom glasova.


  2. Uz svetkovanje glavnih zajedničkih blagdana i zajedničkog sacrum SŽ Perunica odobrava i podržava kultiviziranje osobnih i lokalnih božanstava važnih pojedinim članovima župe ili na određenom području, ukoliko se isto ne sukobljava s temeljnim načelima župe ili zajedničkim sacrum.


  3. Sve odluke vezane uz funkcioniranje i aktivnosti župe donosi se na zajedničkom vijeću članova župe.


  4. Pravo vijećanja i važnost glasa je ravnopravna za svakoga člana, bez obzira na njegovu funkciju ili status u zajednici. U posebnim okolnostima, prema funkciji koju obnaša, netko može imati privilegiju odluka (npr: kriesnik kod detalja vezanih uz ritualni kries, vojskovođa kod ratnih igara, turnira, ili stvarne ratne situacije…)


  5. Zajednički temeljni sacrum, baziran na pretkršćanskoj zajedničkoj slavenskoj duhovnoj baštini, obuhvaća:
  1. SZ Perunica ne prihvaca kastinski sustav drustva ni nasljedne funkcije. Smatra da svaka osoba trebala bi imati funkciju i mogucnost raditi ono za što je najsposobnija. Privilegija zbog sposobnosti necijeg predka ne moze biti istom privilegijom njegovog nekog nesposobnog potomka. Svatko sam svoju slavu za zivota gradi, a prošlost i nasljeđe može biti samo izvor ponosa ili moguca genetska predispozicija nekog pojedinca, koja mu može pomoć ili ne u onome što sam u životu gradi, nikako pozicija određena unaprijed.


Značenje zastave: